Dana, 21. rujna 2023. godine obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Najčešće se pojavljuje nakon 65. godine, a traje do 10 – 15 godina
Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije. Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 milijuna osoba do 2050. godine. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju. Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na samo prvo mjesto! S druge strane, procjenjuje se da se 40% slučajeva demencije moglo odgoditi na određen vremenski period ili pak prevenirati!
10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI
- Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
- Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
- Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
- Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
- Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
- Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „rođendan“, „pravda“ ili „ljubav“).
- Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)
- Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
- Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).
- Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).
Posljedice bolesti ne utječu samo na oboljele već na cijelu obitelj i okolinu. Kada se govori o skrbi oboljelog treba imati puno strpljenja i razumijevanja te je potrebno puno komunicirati što s vremenom postaje sve teže.
U nastavku se nalazi 10 savjeta za komunikaciju s oboljelim:
- Nastojte održati dobro raspoloženje,
- Usmjerite pažnju bolesnika,
- Izrecite poruku jasno,
- Postavljajte jednostavna pitanja,
- Slušajte svojim ušima, očima i srcem,
- Isprekidajte aktivnosti u niz manjih,
- Kada su “teški”, preusmjerite im pažnju,
- Pokažite naklonost, pružite sigurnost,
- Prisjetite se dobrih starih dana,
- Sačuvajte smisao za humor.
Prevencija u prvom redu obuhvaća opće mjere koje su usmjerene na pravilnu i redovitu prehranu zaštitnog učinka na moždanu funkciju, usvajanje zdravih stilova života (život bez duhanskog dima i umjerena konzumacija alkohola) i redovite tjelesne aktivnosti. Uz navedeno, ključno je svakodnevno održavanje mentalne aktivnosti mozga kroz socijalnu uključenost svakodnevnim razgovorom, rješavanjem enigmatskih zadataka (npr. križaljke, rebusi, sudoku), igranjem društvenih igara (npr. domino, kartanje, igranje memorijskih igrica sa slikovnim karticama, slagalice) čitanjem, slušanjem radija i gledanjem televizijskih emisija te pričanjem o sadržajima koje smo čuli i vidjeli, razmjenom mišljenja. Sve to predstavlja najbolju mentalnu gimnastiku.
